Program omogućava nastavak kontinuiranih stručnih usluga psihosocijalne podrške logopeda, psihologa, fizioterapeuta, rehabilitatora i učitelja razredne nastave za više od 80 djece s teškoćama u razvoju s područja grada Trogira i susjednih općina Marine, Segeta i Okruga.


Program obuhvaća usluge važne za lokalnu, ali i širu zajednicu u koje se ubrajaju:

-neposredan rad s korisnicima
-stručna podrška u obitelji
-savjetodavne usluge
-psihosocijalna podrška
-individualni i grupni rad
-radionice usmjerene na poboljšanje kvalitete života
-uključenje u rad zajednice

Programom će se doprinjeti razvoju multidisciplinarnog pristupa te boljoj koordinaciji lokalnih
institucija i pružatelja usluga.
Opći cilj programa je razvijanje koordiniranog sustava podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima kroz razvijanje kvalitetne mreže socijalnih usluga u zajednici kroz nastavak pružanja psihosocijalnih usluga za skupinu korisnika područja grada Trogira i općina Marine, Segeta i Okruga.
Uslugama logopeda, rehabilitatora, psihologa i fizioterapeuta kao i organiziranim grupnim radionicama i kreativnim aktivnostima stvorit će se okvir za transdisciplinarni pristup te ostvariti pretpostavke za provođenje psihosocijalne rehabilitacije.
Naglasak je stavljen na prevenciju institucionalizacije kroz razvoj i jačanje izvaninstitucionalne usluge u lokalnoj zajednici s ciljem povećanja socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju u život u zajednici.
Provedbom programa osigurat će se lokalna pokrivenost uslugama koje su često nedostupne roditeljima zbog udaljenosti mjesta stanovanja od regionalnog centra, što je preduvjet za poticanje samostalnosti i neovisnog življenja djece i mladih s teškoćama u razvoju.
Provedbom rehabilitacijskih i kreativnih aktivnosti te aktivnosti pomoći u učenju u okviru grupe želi se smanjiti socijalna isključenost koju djeca i mladi s teškoćama u razvoju često doživljavaju, dok se kroz razvoj suradničkog odnosa s roditeljima želi omogućiti što kvalitetniji i pravovremeniji pristup informacijama o razvoju i potebama njihove djece kao i o metodama rada kod kuće.

Program je nastavak pružanja dokazano potrebnih socijalnih usluga za djecu i mlade s teškoćama, a njime se planiraju obuhvatiti:

-psihosocijalne usluge logopeda, rehabilitatora, psihologa, fizioterapeuta i učitelja razredne nastave
-rad kroz individualne i grupne terapije
-kreativne radionice
-pomoć u učenju
-informiranje roditelja kroz individualne konzultacije

Rad Centra provodi se cjelodnevno u smjenskom radu djelatnika s ciljem što adekvatnijeg odgovora na potrebe korisnika.

Ciljane skupine/korisnici programa
-djeca i mladi s teškoćama u razvoju
-roditelji djece i mladih s teškoćama u razvoju


Očekivani rezultati
-pružen dostatan broj logopedskih, rehabilitatorskih i psiholoških usluga za sve korisnike ovisno o njihovim dijagnozama i individualnim potrebama
-pozitivan utjecaj na korisnike te odgojno – obrazovne ustanove, kao i širu lokalnu zajednicu
-kontinuirani pristup nužnim psihosocijalnim uslugama
-razvoj socio – emocionalnih, motoričkih, jezično – govornih znanja i vještina
-lakša prilagodba i bolja školska/predškolska postignuća korisnika
-povećanje razine samopouzdanja korisnika, kao i jačanje osjećaja pripadnosti zajednici
-smanjenje razine stresa uzrokovanog odlascima u udaljena mjesta radi pristupa socijalnim uslugama
-poticanje samostalnosti usvajanjem novih znanja i vještina
-jačanje kapaciteta roditelja uslijed individualnih konzultacijskih aktivnosti

Prosinac 2021.

Svakodnevno provođenje logoterapije postalo je lakše i zanimljivije uz vibrofon, aparat za korekciju glasova. On služi kao pomoćno sredstvo za korekciju izgovora glasova i za gotovo sve govorne poremećaje. Omogućava nesmetan rad i izvanredne rezultate. Vibrofon proizvodi vibracije uz upotrebu 6 različitih sondi i pomaže nam u terapiji izgovora glasova. Također, u terapiji korekcije izgovora glasova koristimo digitalni logopedski set, koji u kombinaciji sa vibrofonom, daje odlične rezultate. 

Listopad 2021.

Kroz mjesec listopad obilježavamo tjedan jezične poteškoće pod nazivom disleksija.


Disleksija zapravo nije bolest, to je stanje. Disleksija nije bolest ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija u neke osobe zbog kojega ona ima određeni stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. Može biti u kombinaciji s poremećajem pažnje, ADHD-om, nekom vrstama dječjih epilepsija, posebnim jezičnim teškoćama.
U čitanje je uključen niz vještina. Ne može se reći da se neki simptom javlja samo kod disleksije jer se neki od simptoma mogu javiti i kod svakog drugog čitača.

RANI ZNAKOVI:
U ranoj predškolskoj dobi određene teškoće dobar su prediktor povezan s disleksijom u školskoj dobi.

  • Dijete je nezainteresirano za slova i brojke
  • Lošije pamti pjesmice ili stihove u rimi
  • Kasni u jednoj ili više predčitačkih vještina
  • Lošiji fonematski sluh
  • Prisutnost fonoloških poremećaja izgovora ili leksička dislalija
  • Nezainteresirano je za slikovnice, bojanke
  • Ne razlikuje odnose lijevo/desno
  • Zrcalno pisanje slova/znamenki

ZNAKOVI U ŠKOLSKOJ DOBI

ČITANJE

  • teškoće se odnose na brzinu i preciznost čitanja i na razinu razumijevanja pročitanog
  • dugo slovkaju, tiho izgovaraju riječi pri čitanju, ne čitaju tečno
  • ne uočavaju točke kao znakove razgraničenja rečenica
  • ritam je određen povremenih zastojima, nedostatkom pauza, silaznim ili uzlaznim intonacijama kod čitanja izjavnih i upitnih rečenica što daje dojam netečnog čitanja
  • nepreciznost je jednaka i pri čitanju kratkih riječi kao što su “od”, “do”, “uz”, “iz”, kao i pri čitanju višesložnih riječi
  • zamjene, skraćivanja ili dodavanja slova, dijelova riječi i cijelih riječi kojih u tekstu nema
  • dolazi do zamjene grafički sličnih slova kao što su “d” i “b”
  • kratke riječi poput prijedloga “do” i “od” postaju nesavladive
  • dolazi do zamjene riječi slične osnove: “presavijanje”-”presađivanje”, “poderao”-”pobrao”…
  • neke riječi dobivaju nepostojeće dijelove: “radoznala uspavanka”-”radoznavala uspavanka”, a neke se potpuno skraćuju: “odmahivala”-”odmah”
  • narušeno razumijevanje pročitanog teksta

FONOLOŠKA OBRADA RIJEČI:

  • nedostatna fonološka obrada riječi znači da dijete teško postaje svjesno glasova u riječima, ne može izdvojiti početni ili završni glas, teško uočava ritam i rimu riječi 
  • teškoće se mogu, ali i ne moraju odraziti u djetetovom govoru (teškoće s izdvajanjem i raščlambom riječi na glasove – “svjetlo”-”svjeklo”, “metla”-”mekla”)

PISANJE

  • teškoće u oblikovanju i organiziranosti slova i rukopisa javljaju se kada dijete teško povezuju glas-slovo, mogu biti posljedica istih fonoloških nedostataka koji se pojavljuju u čitanju.
  • smetnje u samostalnom sastavljanju teksta koje su posljedica neujednačenog stupnja u razvoju govornog i pisanog jezika
  • zamjene slova u diktatu, dijete piše onako kako čuje i kako izgovara (“kost”-”gost”, “kosa”-”koza”)
  • rukopis može biti neoblikovan, slova nedovoljna izdiferencirana, dijete ponekad ne uočava granice riječi i početak rečenice.

VIZUALNA PERCEPCIJA

  • u polju vizualnoga postoje teškoće koje sama djeca opisuju kao: okretanje slova, pretapanje redova teksta, gubljenje dijelova rečenice, završetaka riječi, dezorijentacija u smjerovima lijevo-desno, gore-dolje
  • zbog toga djeca ne mogu tečno čitati bez zastoja

PAMĆENJE:

  • kratkoročno pamćenje ima vrlo važnu ulogu u čitanju, ono omogućava zadržavanje sekvenci neke trenutne radnje ili misli u svijesti tijekom dvadesetak sekundi
  • disleksija pogađa tu fazu kratkoročnog pamćenja i tako onemogućava pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se nižu jedan za drugim i oblikuju jasne riječi
  • disleksija ponekad obuhvaća i teškoće s dugotrajnom memorijom, tada je ona veliki problem u svladavanju školskog gradiva

TEŠKOĆE U SEKVENCIONIRANJU:

  • dijete se teško snalazi u vremensko – prostornim sljedovima

TEŠKOĆE U ORGANIZACIJI INFORMACIJA:

  • dijete najčešće uči pojedinačnu lekciju ne stvarajući veće ili manje cjeline u koje bi naučene podatke mogao smjestiti.
  • stvaranje kognitivnih mapa utječe da se dezorganiziranost smanji, crtanje pojmovne hijerarhije

POZNATE OSOBE

  1. ZNANSTVENICI, ISTRAŽIVAČI, PRONALAZAČI (Albert Einstein,Thomas Edison, Alexander Graham Bell, Isaac Newton, Michael Faraday)
  2. POLITIČARI, VOJSKOVOĐE (George Patton, Winston Churchill, Woodrow Wilson, Olaf – norveški kralj(i sva njegova djeca), John F. Kennedy)
  3. LIKOVNI UMJETNICI (Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Walt Disney, Robert Rauschenberg, Auguste Rodin, Richard Rogers, Charles Rennie Mackintosh, Jorn Utzon)
  4. SPORTAŠI (Greg Louganis, Jackie Stewart, Johnny Herbert , Bruce Jenner, Adie Allen, Duncan Goodhew, Paul Merson, Magic Johnson, Muhammad Ali)

Rujan 2021.

Logopedice Udruge, Sara i Marina, u rujnu su pohađale Edukaciju za korištenje digitalnog logopedskog seta u Zagrebu. U setu je već unaprijed pripremljeno i pohranjeno 55 gotovih programa koji se jednostavno i brzo mogu aktivirati.
Set nije ograničen niti vezan uz neku određenu metodu rehabilitacije i može se koristiti u većini rehabilitacijskih postupaka i uz bilo koju metodu ili način rehabilitacije. Zahvaljujući raznolikim mogućnostima filtriranja i dinamičkom procesiranju zvuka, izuzetno je pogodan u rehabilitaciji različitih govornih poremećaja kao i u rehabilitaciji govora i slušanja kod djece s oštećenjem sluha (i kohlearnim implantom). Set logopedice koriste naizmjenično i djeca su oduševljena njime, kao i one same.

Kolovoz 2021.
Kroz mjesec kolovoz, defektolog i logoped Udruge (teta Mira i teta Marina) preselili su se na novu adresu, Dr.Franje Tuđmana 34. U novom prostoru imaju čekaonicu i igraonicu namijenjenu terapijama djece od rane dobi do školaraca pa čak i srednjoškolaca. Mjesec kolovoz protekao je u selidbi, uređenju prostora, prilagodbi materijala i potreba djece te standardnim terapijama.

Logoped je radio individualne vježbe artikulacije, poticanja govora i prevenciju mucanja. Individualne vježbe i vježbe u paru odrađivale su se za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju.

Defektolog je nastavio i na novoj lokaciji sa svojim terapijama za djecu s poteškoćama u razvoju, s poteškoćama u čitanju i pisanju te s emocionalnim poteškoćama.

Svakodnevno se telefonskim putem (porukama, slikama, videima, pozivima) komunicira s roditeljima u vidu izvještaja, ako je potrebno, te uputa za rad kao i savjetodavni razgovori u samome Centru.

Categories:

Skip to content